Pagar, rubin crveni ljepotan, osim u području zapadne obale Istre i u unutrašnjem moru, naseljava sve tvrde brakove s prostranim vapnenastim padinama prekrivenim poljima posidonije

Taj rubin crveni ljepotan, osim u području zapadne obale Istre i u unutrašnjem moru, naseljava sve tvrde brakove  s prostranim vapnenastim padinama prekrivenim poljima posidonije. U blizini brakova zadržava se i na koraljima, pjeskovitim i muljevitim dnima s mjestimičnim kamenim oazama prekrivenim algama ili koraljnim pločama. Posebno se rado zadržava oko svih potonulih predmeta, olupina brodova i zrakoplova. Za razliku od zubaca, s kojim često dijeli stanište, pagar ne živi u jatu. Lako se kreće na dubinama između 10 i 160 metara, najčešće između 30 i 100. U ovo doba godine rijetko je pliće od 50 metara, a pred mrijest, potkraj ljeta, najviše će se zadržati na dubinama od oko 30 metara.

Poput srodnika zubatca, pagar progoni i snažnim zubima kida plijen. Najdraža su mu hrana ribice. Zato se loviti može živim šparom, bukvom, arbunom, ušatom, crnejem, girom, ali i mrtvom srdelom, gavunom. Veoma rado posegne i za lignjom, sipom, hobotnicom, rakom samcem, volkom i svim vrstama crva. Svi ti mamci moraju biti obilati i postavljeni na snažnu udicu sposobnu da izdrži ubijiti stisak čeljusti pagra. Najprikladnijima su se pokazale kratke u stranu zakrivljene udice oblika Crystal, poput Mustad 225A i 515A, Au Lion d’Or serije 1208 ili Gamakatsu 4513T. Ovisno o očekivanoj veličini plijena koristiti treba udice broj 8-4, odnosno širine luka 16-21 mm. Ponekad bi dobro došle i veće, do 25 mm, ali je to zagranjeno zakonom.

Pagar se nerijetko zakači na panulu namjenjenu zubacu, ali je kanačnica najprikladnija za njegov ribolov. Kada se koristi klasična, s olovnicom na kraju, preporučljivo je za njezino vezivanje rabiti strunu upola tanju od osnovne, kako bi se u slučaju zapinjanja, što se često događa, izgubio samo uteg. Zbog istog razloga, pribor je bolje spuštati dalje od olupine i braka, na čist teren. Time se ne smanjuje izgled za uspjeh jer pagar luta širim područjem staništa. Umjesto klasične, za ribolov na čistim terenima bolje je rabiti specijalno konstruiran pribor. On, posebice ako se postavlja na štap (kratak, akcije A i težine izbačaja 150-200 g), može biti i upola tanji od klasičnog. Kompletira se na način prikazan crtežom.

Tako napravljenu kančanicu treba odbaciti kako bi prema dnu stajala pod kutom od 30 do 60 stupnjeva da bi joj gornja udica lebdjela oko pola metra iznad dna, jer pagar, osim na dnu, voli uzimati plijen i neposredno iznad njega. Kada se lovi lignjom, umjesto čekati, treba primamljivati. Zbog velike dubine primamom je to teško izvodljivo, ali i suvišno, jer će odlično poslužiti i sam mamac. Naime, mamčiti treba glavu s krakovima, tako da oni vise ispod udice. Povremeno pribor valja naglo dizati i spuštati, što uzrokuje širenje i lelujanje krakova, koji izgledaju poput suknjice. To provocira pagra i on brzo prilazi te napada "suknjicu". Kada riba potegne, kontrirati treba snažno pa lagano izvlačiti. Pagar će svo vrijeme žestoko drmusati. Olabavi li se pribor, iskoristit će šansu da izbaci udicu iz tvrdih usta. Prihvatiti ga treba prihvatnicom. Dobro je imati i kuku, jer iako su prosječni lovni primjerci teški oko pola kilograma, nisu rijetki ni znatno teži. Štoviše, premda dosadašnja stručna i popularna litaratura tvrdi da pagar naraste do 8 kilograma, u južnom Jadranu su lovljeni primjerci teži i od 12 kilograma!

Najbolje vrijeme za ribolov pagra jest jutro i predveèerje te noć s mjeseèinom, ali loviti se može uvijek i po svakom vremenu. Važno je plovilo dobro usidriti kako ga kurenat ne bi odnio iz ribolovne zone. Veoma je važno pri mamčenju imati potpuno čiste ruke, bez mirisa duhana, benzina ili motornog ulja, jer ih pagar ne podnosi, a ima izuzetno razvijeno osjetilo mirisa. Budući da na napad pagra treba dugo čekati, dobro je na dno spustiti i kančanicu namijenjenu arbunu i fratru, koji se nastanjuju na svim terenima gdje i pagar. Njima je najbolje ponuditi ostatke lignje.